Vela Draga – Geomorfološki spomenik prirode

By Svijet Oko NAs
In UPOZNAJ HRVATSKU
Jun 12th, 2012
0 Comments
1471 Views

Na padinama zapadnih obronaka Učke nalazi se Vela draga, kanjonska udolina u kojoj su procesi otapanja, trošenja i erozije stijena stvorili čudesno mjesto okamenjene šume usred istarskog krša.

S impresivnim stijenama i vapnenačkim stupovima visokim i do sto metara te više od šezdeset uređenih penjačkih smjerova u ambijentu kanjona, Vela Draga predstavlja jedno od najljepših penjališta u Hrvatskoj.

U Veloj dragi nailazimo i na stijane nastale taloženjem ljuštura foraminifera Numulita koji su živjeli u razdoblju donjeg Paleogena pred oko 50 mil. godina. tvoreći numulitni vapnenac od koje je izgrađena i Keopsova piramida.

Kanjon u dužini od 3500 metara počinje kod tunela Zrinščak na magistralnoj cesti tunel Učka – Pazin, a završava kod Boljunskog polja.

Najviši dio kanjona nalazi se na 600 metara nadmorske visine dok je najniži kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. U svom gornjem dijelu širok je 450 metara, a najuži na području oko željezničke pruge, svega 150 metara. Specifičan je po brojnim šiljastim stijenama, tornjevima visokim između 50 i 90 metara, od kojih je nekolicina uništena pri gradnji tunela Učka.

Kanjon je prekriven bujnom vegetacijom, a pojedini djelovi imaju prašumski karakter. U vlažnim i sunčanim predjelima rastu vrba i topola, na zasjenjenim mjestima bršljan, dok na hladnim i zasjenjenim područjima kanjona rastu bukva i tisa. Rubove kanjona prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba, hrasta medunca, crnog jasena, makljena, šmrike i crnike, te vrlo rijetkih vrsta orhideje poput alpskog likovca, vazdazelenog likovca, dugolisne naglavice i pčeline kokice.

Osim biljnim, kanjon je bogat i životinjskim svijetom.

Može se vidjeti krupnu i sitnu divljač te brojne vrste ptica poput divljeg goluba, sove ušare te sokola vjetruša. U preletu nad kanjonom često se može vidjeti sivog sokola, orla zmijara i surog orla.

Vela draga je od 1963. godine zaštićena kao rezervat prirode, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode. Uređeno je nekoliko staza za obilazak, duž kojih su postavljene edukativne ploče i klupice. Kanjon je prepolovljen izgradnjom pruge Lupoglav – Štalije 1951. godine, a danas je tek uspomena na nekad živ promet ovim djelom istarskog poluotoka.

facebook comments: