Vulkanski otoci srednjeg Jadrana

By Svijet Oko NAs
In UPOZNAJ HRVATSKU
Jul 7th, 2012
0 Comments
6811 Views

U odnosu na šire okruženje, vulkanske aktivnosti su u Hrvatskoj rjedja pojava, pogotovo u novijim geološkim razdobljima, a na središnjim, pretežno karbonatnim lancima Dinarida izmedju Save i Jadrana uglavnom nema vulkanskih tragova (osim istočnije u Bosni). Razmjerno najveća područja starijih vulkana su kod nas na silikatnom gorju u sjevernoj Hrvatskoj, čiji su masivi potom zbog neaktivnosti starih ugaslih vulkana kasnijom erozijom dosad dosta sniženi. Tu su ranije aktivni vulkani najviše djelovali u paleozoiku, dok je već u mezozoiku njihova aktivnost većinom oslabila i prestala, ali su im položaji još i sada vidljivi po nazočnim masivima eruptivnih stijena: npr. Slavonsko gorje, Moslavina, Zrinska gora, zagrebačka Medvednica, zagorski Macelj, itd.

Drugo južnije područje ugaslih vulkana u Hrvatskoj su vulkanski otoci i stari podmorski vulkani na pučini središnjeg Jadrana, od kojih su najpoznatiji Jabuka, Brusnik i Komiža. Ovi su jadranski vulkani bili uglavnom aktivni u mezozoiku, prije i uoči alpinske orogeneze, tj. tektonskog izdizanja susjednik Dinarida i Apenina, a od tercijara su to dijelom već erodirani i ugasli vulkani.

Osim još vidljivih nadmorskih dijelova vulkanskih kratera na Jabuki, Brusniku i u Komiži na Visu, na otvorenoj pučini središnjeg Jadrana ispod mora se iz morskog dna izdiže još desetak već erodiranih, mezozojskih podvodnih vulkana (eruptivni seamounts), koji se bar dijelom mogu odozgor vidjeti npr. u letu avionom iz Splita za Rim, pri mirnijem moru za sunčanog dana. Ti stari podmorski vulkani uglavnom leže u trapezoidnom četverokutu izmedju otoka Jabuke, Komiže na Visu, te otoka Palagruže i Pianose. Najpoznatiji i plići, već iz broda vidljivi takvi podmorski vulkani su npr. sjeverna plićina kod Jabuke i vulkanska plićina Seget uz vapnenački otočić Barjak kod Komiže. Oba ta podmorska vulkana strše tek na desetak metara ispod mora, pa su to viškim ribarima dobro poznati brakovi obrasli većim smedjim algama, koji su na ovom području najbogatije ribolovne postaje.

Ostali niži podmorski vulkani srednjeg Jadrana su već jače erodirani i zatim potopljeni novijim uzdizanjem mora, pa ti stari vulkanski vrhovi njihovih kratera leže na dubinama od -60m do -90m i manje su poznati ovdašnjim ribarima. Takva dva podmorska vulkana se npr. izdižu iznad dubljeg dna na pučini jugozapadno od otoka ‘Biševa’ (čakav. Bisovo), a druga 3 slična leže na pučinskom podmorju sjeverozapadno od Palagruže, pa još dva sjeverno od talijanske Pianose. I dalje na sjeverozapadu, sve do ledenog doba postojalo je još par takvih podmorskih vulkana gdje su u doba pleistocenskih oledbi zbog obilne erozije oni dijelom već zatrpani naokolo debljim aluvijalnim nanosima: Ipak su usred tog pleistocenskog aluvija dosad još donekle uočljiva 2 do 3 starija brda podmorskih vulkana na sjeverozapadnom rubu duboke Jabučke kotline južnije od Kornata.

facebook comments: