Jeruzalemska artičoka – ljekovita svojstva čičoke

By Zanimljivosti
In BILJKE
Feb 17th, 2014
0 Comments
1 View

Jeruzalemska artičoka ili čičoka potječe iz Sjeverne Amerike, a smatra se da ju je u Europu donijeo Francuski istraživač Samuel de Champlain koji ih je pronašao na Cape Cod-u 1605. godine. Opisao je kako imaju okus koji podsjeća na artičoke, što možda opravdava njihov uvriježeni naziv (Jeruzalemska artičoka). Jeruzalem u imenu vjerojatno potječe od iskrivljene talijanske riječi girasole (tal. suncokret), budući da čičoka spada u obitelj suncokreta. Druga teorija kaže da Jeruzalem u imenu zapravo dolazi od iskrivljene riječi Terneuzen, grada u Nizozemskoj iz kojeg je čičoka donesena u Englesku 1616. godine.

Jeruzalemska artičoka

Ljekovita svojstva Jeruzalemske artičoke:
Jedinstvena karakteristika čičoke je visok udio inulina. Inulin i ostali neprobavljivi oligosaharidi ne podliježu probavi u tankom crijevu te su potencijalni supstrati za hidrolizu i fermentaciju bakterijama probavnog sustava.

Najpoznatije svojstvo inulina je stimulacija rasta bifidobakterija u probavnom sustavu, odnosno prebiotički učinak. Poznato je da su crijeva kompleksan ekosistem u kojemu je nastanjeno preko 400 različitih vrsta bakterija. Određene bakterije imaju patogeno djelovanje, primjerice stvaranje toksina i određenih karcinogena, dok neke druge vrste imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje, a u potonju skupinu svakako spadaju lactobacilli i bifidobakterije. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija, kao što su bifidobacterije inulinom, omogućava bakterijama da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije, te na taj način pogoduju zdravlju domaćina. Blagotvorno djelovanje bifidobakterija dobro je dokumentirano brojnim znanstvenim istraživanjima, a uključuje: inhibiciju rasta patogenih bakterija, stimulaciju imunološkog sustava te pomoć u apsorpciji kalcija, magnezija i željeza te sintezu B vitamina.

Čičoka ili jeruzalemska artičoka - korijen

Pozitivno djelovanje na sastav mikroflore pokazano je i brojnim in vivo studijama u kojima su se koristile doze od 5 – 20 g inulina dnevno, uglavnom kroz period od 15 dana.

Čičoka je namirnica pogodna za prehranu dijabetičara jer inulin ima glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiče izlučivanje inzulina. Preporučuje se i osobama izloženim riziku od kardiovaskularnih bolesti jer inulin pridonosi sniženju ukupnog kolesterola i lipida u serumu.

Inulin je ujedno sve popularniji sastojak kojim se obogaćuju moderni funkcionalni proizvodi te se čičoka uz cikoriju često koristi kao polazna sirovina za dobivanje ove korisne aktivne tvari.

facebook comments: