Home » ZANIMLJIVOSTI » ARHELOGIJA i PALEONTOLOGIJA » Sjeverna Kolumbija pruža jedinstvenu geološku sliku svijeta nakon nestanka dinosaura.

Sjeverna Kolumbija pruža jedinstvenu geološku sliku svijeta nakon nestanka dinosaura.

Cerrejon, nizinsko područje sjeverne Kolumbije, 60 km udaljeno od Karibske obale izgleda sablasno pusto, lišeno vegetacije, ispresjecano brojnim prašnjavim putevima koji vode do ogromnih rudnika ugljena. Ipak, ovo naizgled beskrajno prašnjavo područje je mjesto jedno od najbogatijih i najvažnih nalazišta fosilnih ostataka, pružajući pritom znanstvenicima jedinstvenu geološku sliku nastajanja novog okruženja nakon nestanka dinosaura.

Prije pedeset i osam milijuna godina, vladaju drugačiji klimatski uvjeti. Cerrejon je ogromna, močvarna džungla, izrazito topla i vlažna. Pretpostavlja se da su godišnje oborine bile duplo veće nego u današnjim kišnim šumama Amazone.

Krokodili duži od deset metara, kornjače veće od današnjih največih amazonskih riječnih kornjača samo su neka od spektakularnih stvorenja prapovijesnog života Cerrejon-a.

Ipak, uistinu spektakularni stanovnik močvara i zastrašujući grabežljivac je bila Titanboa.

Ova divovska zmija je bila dugačka najmanje 13 metara, težila je 1.140 kilograma, a njeno ogromno tijelo bilo je široko najmanje metar. Nazvane je Titanoboa cerrejonensis, što znači titanska zmija iz Kerehona, otvorenog rudnika ugljena u kojem je fosil pronađen. Ovo otkrića je otkrilo i nove podatke i o klimatskim uvjetima od prije 60 milijuna godina jer je veličina zmija i ostalih gmazova izravno povezana s visinom temperature.

Prije ovog otkrića u Južnoj Americi nije bilo fosila kralježnjaka u razdoblju prije 65 – 55 milijuna godina.

Dr. Jason Head iz Prirodoslovnog muzeja Smithsonian u Washingtonu rekao je kako „sada imamo prozor u vrijeme nakon izumiranja dinosaura tako da možemo vidjeti kako su izgledala stvorenja koja su ih zamijenila“. „Njezino je tijelo bilo toliko golemo da bi se morala stisnuti da je htjela proći kroz vrata mojeg ureda kako bi me pojela“, dodao je.

Replika drevne zmije izložena je u Smithsonian Prirodoslovnom muzeju u Washingtonu.

Istraživači su procijenili da je zmiji te dužine bila potrebna godišnja prosječna temperatura od oko 33 stupnja kako bi mogla apsorbirati dovoljno energije potrebne za održavanje metabolizma, što je za desetak stupnjeva više od današnje prosječne temperature. Najveći gmazovi i kukci i danas žive u najtoplijim područjima Zemlje oko ekvatora.

Kralježak na desnoj strani pripada 4- metarskoj Anakondi, lijevi pripada golemom drevnom gmazu.

Analiza fosilnih listova biljaka podupiru ideju da je bilo izrazito toplo. Znanstvenici su izračunali da je količina ugljičnog dioksida u atmosferi bila 50 posto veća nego danas.

Potraga za fosilnim ostacima započela je sasvim slučajno prije 20-tak godina kada je kolumbijski geolog Henry Garcia pronašao nepoznati fosil koji je s vremenom zaboravljen. Kasnije je utvrđeno da su ti fosilni ostaci pripadali izumrloj vrsti krokodila koja nikad prije nije otkrivena u tropima Južne Amerike.

Devet godina kasnije, Fabiany Herrea preddiplomski student geologije na kolumbijskom sveučilištu tijekom posjete Cerrejonu otkriva kako je područje bogato raznim fosilnim ostacima.

Svoje otkriće otkriva Carlosu Jaramillu, znanstveniku zaposlenom na Smithsonianu koji proučava biljke iz Cerrejóna i koji je vjerovao da Cerrejon može ponuditi puno više od samog ugljena.

Zajedno organiziraju ekspediciju i pronalaze više od 2000 biljnih ostataka od kojih su mnogi prarođaci biljaka koje poznajemo danas.

Fosili iz Cerrejóna pružili su snimku prve moderne prašume u Južnoj Americi – nakon velikog izumiranja u Kredi i prije izdizanja Anda, objašnjava Carlos Jaramillo.

Večina biljnih i životinjskih fosilnih ostataka je pronađeno u umjerenim klimatskim uvjetima ili u izoliranim područjima, kao što su pustinje ili visoke planine, gdje vjetar odnosi pijesak i kamenje koje skriva fosilne ostatke. Ostali fosilni ostaci u blizini ekvatora nedostupni su ispod milijuna tona tla i vegetacije. No, potraga i nalazište ugljena na Cerrejonu su otkrile tajne skrivene milijunima godina.

U idučih pet godina, otkrivaju i nalazišta kralježnjaka. Mnogi od tih ostataka praživotinja nisu se mnogo razlikovali od današnjih životinja, osim što su bili puno veći.

Otkriće fosilnih ostataka vrlo je važna karika evolucije koja nam omogućuje da vidimo kako su izgledala bića na Zemlji koja su naslijedila dinosauruse, zaključili su znanstvenici.

Bitcoin
Bitcoin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*