Zaštićeni krajolik – Kanjon Kamačnik

By Svijet Oko NAs
In UPOZNAJ HRVATSKU
Jul 15th, 2012
0 Comments
2352 Views

Zaštićeni krajolik Kamačnika svojim prirodnim ljepotama pobuđuje pozornost već dugi niz godina. Kroz njegovu slikovitu sutjesku izgrađena je 1961. godine šetnica koji vodi čas rubom stijene, čas drvenim mostovima sagrađenim iznad šumovita potoka do lijepe zelene doline, da bi se nakon još jednog kilometra među šumovitim obroncima otkrio kotao s dubokim tamnim jezercem, kraškim vrelom Kamačnika (410 m).Izvor Kamačnika tipičan je kraški, pri čemu voda do izvora dolazi iz potopljenog špiljskog kanala.

Kamačnik je studena rječica koja u punom obimu izbija na površinu podno vrlo strme amfiteatralne usjekline, te dužinom od 3,2 km teče prema rijeci Dobri u koju se ulijeva kod Vrbovskog, nedaleko od željezničke stanice a u donjem dijelu toka usjeca se u kamenitu i mračnu sutjesku.

U karbonatne stijene duboko usječena sutjeska odlikuje se nizom brzica, vrtložnih lonaca i manjih slapišta koji oblikuju krivudav splet stijenama zasjenjenih prolaza. Udoban posjet omogućuje uređeni pješački put opremljen drvenim galerijama i mostićima koji su sagrađeni u sličnom stilu kao i oni u posebnom geomorfološkom rezervatu Vražji prolaz kraj Skrada. Od živahnog potoka u kanjonskom dijelu razlikuje se dio toka između izvora i kanjona koji je mirniji, a bočne strane su blažih oblika. Ovakva geomorfološka slika odraz je geološke strukture: izvorište i dio toka do kanjona oblikovani su u trošnijim ali slabije vodopropusnim dolomitima s izmjenom vapnenaca starosti (donja jura), a kanjonski dio je usječen u vapnencima dogerske starosti (srednja jura). Za morfologiju doline kamačnika bitne su upravo te litološke razlike.

Opisana geološka građa ima izravan utjecaj i na nagib korita kamačnika od izvora do ušća. Desetak metara pada vezano je za izvorišno područje i cijeli dio toka do kanjona, a više od dvadeset metara za zadnji kilometar, tj. kanjonski dio. Veći pad korita u kanjonskom dijelu povećava vizualnu atraktivnost zbog velikog broja kaskada preko kojih protječe voda i strmih uskih bokova kanjona. Suprotnost ovome je smireni tok rječice, mali šljunčani nanosi i blaži reljef uzvodno prema izvorištu.

Kanjon se ističe bogatstvom biljaka. Na vlažnijim staništima rastu bukove šume, a na prisojnim kamenitijim stranama ima crnog graba i crnog jasena. Od ostalih biljaka tu ima i zaštićenih vrsta poput mekane veprine, lovorastog likavca, biskupske kapice, šumske urodice i sl., raznih vrsta paprati I šaševa. Na močvarnom tlu raste trava beskoljenka.

Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

Oko sat hoda od ulaska u kanjon stiže se do neobičnog kotlastog predjela okruženog polukrugom strmih padina i obraslog bukovom šumom i brojnim papratima. Tu je vrelo Kamačnika.

Vrelo predstavlja tipično uzlazno krško izvorište, u kojem voda izbija iz oka nepoznate dubine. Voda izbija iz velike dubine, ali se mirno razlijeva i polagano teče kao i kroz čitav gornji dio doline. Izvorski je dio zanimljiv i zbog endemične podzemne faune koju u njemu tek treba otkriti. Dosad je prilikom biološkog rekognosciranja uočen endemični podzemni račić.

Vodotok je vrijedan zaštite i zbog sačuvane faune dna čiste gorske rječice, kao i ihtiofaune jer populacija potočne pastrve je važno utočište vrste koja se približava kategoriji ugroženosti, ovdje zbog stalne opasnosti zagađenja u rijeci Dobri.

Od beskralježnjaka uz vodotok može se pratiti let kukaca obalčara i tulara čije ličinke žive u čistoj vodi kamačnika. U određeno doba godine u kanjonu se često opažaju šareni daždevnjaci, a ponekad na obale gornjeg dijela doline doleti siva čaplja.

Do samog se ušća može doći automobilom, a blizina željezničke postaje i autoceste Rijeka-Zagreb, izlaz Vrbovsko, omogućuju jednostavan i brz pristup ovom fenomenu prirode.

izvor: ju-priroda

facebook comments: