Geolozi na Sveu?ilištu u Marylandu objavili su kako bi mogli pomo?i dokazati ili pobiti teoriju Gaia – ideju da je Zemlja svojevrsni megaorganizam, to jest živi planet sa sposobnoš?u samoregulacije i prilagodbe promjenama.
James Lovelock je prvi predložio novi, holisti?ki pogled na Zemlju prema kojem sva živa i neživa priroda ?ini jedinstven sustav.
Lovelockova zamisao o planetu kao živom organizmu nadahnula je mnoge ljude da na planet po?nu gledati kao na dragoga stvora koji, metafori?ki re?eno, reagira na sve ono što mu ?ovjek ?ini. Tako je, primjerice, bivši ?eški predsjednik Vaclav Havel u govoru pri dodijeli mu Odli?ja za slobodu (4. srpnja 1994.u SAD) rekao: Prema hipotezi o Geji, mi smo dio ve?e cjeline. Naša sudbina ne ovisi samo o onome što ?inimo za sebe nego i o onome što ?inimo Geji kao cjelini. Ako je ugrozimo, ona ?e nas odbaciti u obrani više vrijednosti – samoga života.
Skupina od 400 akademika stavila je “Geja hipotezu” 2010. godine na šesto mjesto na listi najve?ih engleskih akademskih dostignu?a svih vremena, a kemijski element sumpor mogao bi da pomogne znansvenicima da utvrde da li je Zemlja zaista “živa”, ili, da li je rije? o ogromnom kemijskom sistemu koji omogu?ava opstanak svih nas.
Tim geologa, geokemi?ara i morskih biologa pod vodstvom Harryja Oduro-a pronašao je na?in da prati i mjeri kretanje sumpora kroz organizme u oceanu, atmosferi i kopnu, kako bi dokazao ili opovrgnuo kontroverznu Geja teoriju.
Sumpor, deseti element po rasprostranjenosti u svemiru, dio je mnogih neorganskih i organskih jedinjenja. On cirkulira kopnom, atmosferom i u živim bi?ima i bitno uti?e na klimu i zdravlje organizama i eko-sistema.
Kao i mnogi drugi kemijski elementi, sumpor se sastoji od razli?itih izotopa. Svi izotopi jednog elementa imaju isti broj elektrona i protona, ali razli?it broj neutrona. Zbog toga izotopi jednog elementa imaju identi?ne kemijske osobine, ali razli?itu masu i osobine jezgra.
Zahvaljuju?i tome, znanstvenici su mogli koristiti jedinstvene kombinacije radioaktivnih izotopa odre?enog elementa kao izotopski otisak prsta, kako bi mogli da u?u u trag jedinjenja tog elementa.
“Zahvaljuju?i Harijevom radu, možemo o?ekivati da ?emo otkriti odstupanja u otiscima prsta izotopa sumpora tih jedinjenja u oceanima, pod razli?itim životnim uslovima i u razli?itim organizmima”, kaže geokemi?ar Sveu?ilišta u Merilendu James Farquhar.
“Mislim da ?e nam to omogu?iti da koristimo izotope za pra?enje kruženja tih jedinjenja u oceanima, kao i odlaska dimetil-sulfida u atmosferu koji utje?e na klimu tako što se transformira u aerosole, za koje se smatra da remete ravnotežu zra?enja na Zemlji. Njegov rad bi ?ak mogao da nam pomogne odgovoriti na neka važna klimatska pitanja, te u kona?nici bolje predvidjeti klimatske promjene te pomo?i da lakše pratimo veze izme?u emisije dimetil-sulfida i sulfatnih aerosola, ?ime bismo na kraju mogli provjeriti vezu koju zagovara Geja hipoteza”, dodao je Farkuhar.
