Znanstvenici već dugo vremena sumnjaju da Jupiterov mjesec Europa može sadržavati skrivene oceane, a time i mogučnost za razvoj raznih oblika života.

Znanstvenici tvrde da su u novim istraživanjima otkrili jake dokaze da ispod ledene površine Jupiterova mjeseca Europe, puno bliže površini nego što se donedavno vjerovalo, postoji tekuća voda, a time možda i život.

Naime, najnovije analize mjesečeve površine pokazale su da voda koja se nalazi ispod površine je toplija od zaleđene površine planeta, te se kora stoga često otapa i puca, stvarajući jezera koja se mogu naći već na 3 km ispod površine.

Na temelju modela magnetskih sila i fotografija Europe znanstvenici su još prije više godina zaključili da bi se 10 do 30 km ispod njezine ledene površine mogao nalaziti golemi ocean dubok oko 160 km. Međutim, bušenje dovoljno dubokih rupa kroz koje bi se moglo doprijeti do oceana uvijek se činilo nemogućom misijom. Novo otkriće, prema kojem se tekuća jezera mogu naći već na dubini od tri kilometra, prvi je znak da bi svemirska misija ipak mogla biti izvediva.

Postojanje jezera na tako malim dubinama znak je da se površinske vode snažno miješaju s onima iz velikih dubina. Te struje mogle bi razmjenjivati hranjive tvari između plićih i dubljih dijelova oceana.

To bi Europu i njezin ocean moglo učiniti pogodnijim za život, rekla je voditeljica istraživanja Brittney Schmidt sa Sveučilišta Teksas u Austinu, koja je analizirala fotografije što ih je snimila letjelica Galileo lansirana 1989. godine. Scmhidt objašnjava da toplije vode iz dubina grijane plimnim silama uzrokovane jakim gravitacijskim utjecajem Jupitera otapaju i lome led u debeloj kori mjeseca. Odlomljeni komadi plutaju u vodi, kreću se i kruže te buše sve veće otvore u površinskom ledu. Na taj način nastaju veliki bazeni u smrznutoj kori, ali i pukotine koje se vide s vanjske strane.

Glaciolozi već godinama proučavaju površinu Europe i nastoje shvatiti kako se oblikovala njezina izlomljena struktura puna ožiljaka. Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta u Edinburghu, kaže da su im u tim istraživanjima puno pomogle spoznaje prikupljene u promatranjima Antarktike koja ima brojna slična obilježja. Slična obilježa prisutna su i na Islandu gdje se ledenjaci tope podvodnim vulkanskim aktivnostima.

Prema Siegertu, nova studija otkriva na koji način toplije vode iz dubina stvaraju ožiljke u kori Europe.

Između pukotina skuplja se voda koja se ledi tako da se postojeći led nađe okovan u novom ledu. Donji dijelovi potom se ponovno zamrzavaju i uzdižu; to je prilično logično, rekao je Siegert.

Tamna područja bi mogla biti područja gdje se voda iz podzemnih dubina uzdigla iznad površine i zamrznula.