Home » SCI/TECH » ZNANOST » Prve analize pokazuju da jezero Vostok ne sadrži nepoznate životne oblike

Prve analize pokazuju da jezero Vostok ne sadrži nepoznate životne oblike

Prvi rezultati analize zamrznute vode izvađene iz jezera Vostok pokazuju da površinski sloj jezera ne sadrži jedinstvene i dosad nepoznate oblike života.

Površinski sloj jezera se čini “beživotan”, kaže vodeći znanstvenik ruske antarktičke ekspedicije Sergey Bulat, ali to ne znači da je takav i ostatak jezera.

Znanstvenici se nadaju kako bi živi organizam koji eventualno bude otkriven u uzorcima vode najvjerojatnije bio potpuno jedinstven od svih ostalih na Zemlji i potpuno nov za znanost.

Ako uspiju pronaći život u mraku i omotanom ledom to biti najbolji dokaz kako život može postojati i na drugim planetima, poput Marsa, Jupiterova mjeseca Europa ili Saturnova satelita Enceladusa.

Jezero Vostok, otprilike veličine jezera Ontario najveće je u mreži više od 200 subglacijalnih jezera na Antarktici. Nalazi se na dubini od 3.700 do 4.100 metara ispod površine leda, ispod ruske polarne istraživačke stanice Vostok.

Ruski i britanski znanstvenici otkrili su Jezero Vostok 1994. Njegovo postojanje je dokazano 1996. kombiniranim metodama radarskih mjerenja iz zrakoplova, radarskih snimaka iz svemira i analizom seizmičkih valova. Zbog svog položaja duboko u ledu jezero se smatra najčistijim i nedirnutim jezerom. Voda u njemu je stara 20 milijuna godina. I pored prosječne temperature vode od -3 ° – {C} – voda u njemu nije zaleđena, zahvaljujući pritisku ogromne količine leda debelog 4km koji služi i kao izolator od vanjskih temperatura koje se spuštaju i do -80.

Godine 2005. istraživači su otkrili da se voda u jezeru pomiče za 1-2 centimetra za vrijeme plime i oseke, što je uzrokovano položajem Sunca i Mjeseca. Ova mala pomicanja vode osiguravaju minimalnu cirkulaciju vode koja je neophodan uvjet za opstanak mikroorganizama.

Za probijanje 3768 metara leda bilo je potrebno skoro 30 godina. Nekoliko puta bušenje je obustavljeno, jer se strahovalo da bi se njime mogle zagaditi njegove vode. Tek razvojem novih tehnologija, koje su smanjile te sumnje, nastavilo se bušenjem. U veljači, 2012 bušilica je probila ledeni pokrov, a zatim je izvučena kako ne bi kontaminirala vodu jezera Vostok koje se dosad moglo vidjeti samo putem radara.

Krajem 2012. i poćetkom 2013. ruski znanstvenici će ponovno bušiti, ovaj put zaleđenu vodu koja se podigla u bušotini posle kontakta bušilice sa vodenom masom subglacijalnog jezera.
Za znanost ti uzorci su od velike važnosti jer se znanstvenici nadaju da će pronaći neke bakterije koje bi koristile energiju termalnih izvora sa dna jezera.

Ovo jezero interesantno je zbog još jedne stvari; naime, ono može poslužiti i kao odličan pokusni poligon za predstojeće ekspedicije na Jupiterov satelit Europu, za koji se danas zna da ispod ledenog pokrivača debljine par kilometara sadrži ocean slane vode dubine i preko 100 kilometara.

Sonda koja će biti poslata prema Europi sadržavat će i posebnu sondu koja će topiti led pod sobom dok se ne probije u skriveni Europin ocean, u kom će, između ostalog, pokušati pronaći tragove života, za koji se smatra da je moguće da je nastao oko vulkana i izvora vruće vode na dnu Europinog oceana.

Bitcoin
Bitcoin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*