1:16 am - Friday April 25, 2014

Pasiflora ili Kristov cvijet

Pasiflora ili Kristov cvijet je višegodišnja zeljasta bilja porijeklom iz Južne Amerike, Brazila i Perua.

Zbog cvjetova čiji vjenčić podsjeća na krunu od trnja, španjolski misionari u Južnoj Americi smatrali su pasifloru simbolom njegovih muka.. Nazvali su je Kristovim cvijetom i donijeli u Europu početkom 17 stoljeća.

Pasiflora svih vrsta bujna je penjačica. Mnogostruko su križane, ali se kao sobna biljka čista vrsta Passiflora caerulea pokazala kao najotpornija, dok su se ostale vrste iz tog roda, zbog vrlo bujnog rasta, pokazale neprikladne za uzgoj u sobi. Može narasti i do 8 metara.

Za uspješan uzgoj ove biljke u sobi treba imati na umu da pasiflora zahtijeva ne samo mnogo svjetla nego i sunca, te da mora rasti na zračnom mjestu. Budući da ima duge vitice, najčešće se držači postavljaju ukrug. Vitice i izdanci podrezuju se u proljeće. Ako uopće ne procvatu, treba odrezati glavni izdanak iznad 4 ili 6 lista. Grane koje izrastu iz glavne stabljike treba opet podrezati iznad 2 do 3 lista, jer pasiflora cvate isključivo na rodnoj grančici.

Pasiflora cvate od lipnja do kolovoza. Cvjetovi su mirisni promjera 5-8 cm, latice su blijedo ljubičaste, a iz njihove baze izrasta niz nitastih ružičastih do purpurnih članova krunice, tako da se prividno čini da su latice dvovrsne. Nakon cvatnje razvijaju se plodovi. Plodovi su jajolike bobe s mnogo sjemenki. Dozrijevaju krajem ljeta i u ranu jesen. Plodovi su bogati vitaminom C, kalcijem i željezom.
Pasiflora ima dugu tradiciju kao ljekovita biljka. Spominje se u medicinskim zapisima starih naroda Centralne i Južne Amerike te istočne Azije. Stari južnoamerički indijanci smatrali su njezine cvjetove životnim eliksirom pa su ih stavljali u vodu za piće.

Pasiflora je našla primjenu u najčešćim boljkama modernoga užurbanog života: nervozi, nemiru, nesanici, ali i težim poremećajima kao što su anksioznost i ovisnosti svih vrsta (uključujući i ovisnosti o lijekovima koji djeluju na živčani sustav, cigaretama te nekim vrstama lakših droga). Osobito dobro djeluje kod nesanice i buđenja usred noći. Francuski liječnici su davno, još nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, koristili pasifloru kao pomoć u liječenju postraumatskog stresnog sindroma.

Normalno, svaka od navedenih indikacija zahtijeva i psihoterapijsku obradu osobe.

Najvažnijim ljekovitim sastojcima smatraju se flavonoidi i maltol koji imaju umirujući i uspavljujući učinak.

Premda pasiflora pokazuje znatno manju interakciju s drugim lijekovima, ipak je potrebno konzultirati stručnu osobu prilikom njene upotrebe

ljekovito biljeprirodna medicinabiljke kao lijek

Filed in: ZDRAVLJE IZ PRIRODE

Nema komentara

Odgovori